Saobraćaj kroz strateški prolaz ograničen na 1,3 miliona tona dnevno zbog američko-iranskog primirja, osiguranje i dalje izuzetno skupo
Hormuški moreuz, ključna pomorska ruta kroz koju prolazi oko petina svetske trgovine naftom i tečnim gasom, delimično je otvoren nakon što je stupilo na snagu dvonedeljno primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Prema podacima sa sistema za praćenje brodova, u poslednja 24 sata zabeležen je prolazak svega 11 brodova, što je oko 8 odsto u odnosu na prosečni dnevni promet od 60 do 135 plovila.
Ukupni obim transporta iznosio je 1,3 miliona tona nosivosti (deadweight tons), odnosno 12,1 odsto uobičajenog dnevnog prometa. Iran sprovodi sistem “dozvola za prolaz” uz tehnička ograničenja koja koordinira sa oružanim snagama, čime je faktički zadržao ulogu čuvara prolaza i nakon privremenog smirivanja tenzija.
Ovakve restrikcije rezultat su višenedeljne krize koja je počela krajem februara 2026. godine, kada su zajednički američko-izraelski udari na iranske ciljeve doveli do iranske blokade moreuza. Iranska Revolucionarna garda tada je blokirala prolaz brodovima povezanih sa SAD, Izraelom i njihovim saveznicima, dok su dozvole izdavane samo plovilima iz “prijateljskih” zemalja poput Kine, Indije, Rusije, Pakistana i Malezije.
U prvim nedeljama nakon eskalacije, promet je opao za više od 90 odsto, a redovni tanker transporti gotovo su potpuno stali. Prema zvaničnim podacima, više od 34.000 brodskih ruta bilo je prinuđeno na znatno duža i skuplja preusmeravanja oko Afrike ili kroz druge pravce, što je značajno povećalo troškove i vreme isporuke nafte i gasa na svetskom tržištu.
Diplomatski pritisci i pretnje američkog predsednika Donalda Trampa da će, ukoliko Iran ne otvori prolaz do utorka u 20 časova po istočnoameričkom vremenu, uslediti udari na ključnu infrastrukturu, doveli su do postizanja privremenog dogovora. Tramp je kasno u utorak objavio primirje, dok je ministar spoljnih poslova Irana Abbas Araqchi izjavio da će Teheran obustaviti protivmere i omogućiti “bezbedan prolaz” brodovima, dokle god SAD i saveznici ne nastavljaju vazdušne udare.
Ipak, brodarske kompanije i dalje pokazuju visok stepen opreza. “Ovo nije potpuna normalizacija, već oprezno otopljavanje. Premije osiguranja su i dalje izuzetno visoke i niko ne želi da bude prvi koji će testirati sistem u slučaju ponovnog zaoštravanja”, naveo je izvršni direktor velike evropske brodarske kompanije pod uslovom anonimnosti.
U poslednjim danima zabeležen je blagi porast tranzita, sa 53 prelaska tokom prošle nedelje, što je najviši nivo od početka sukoba, uključujući i prolaz francuskog kontejnerskog broda i japanskog tankera. Većinu prometa i dalje čine plovila iz zemalja koje nisu direktno uključene u konflikt, dok su brojne kompanije i dalje oprezne zbog neizvesnosti oko trajanja primirja i rizika od iznenadnog zatvaranja prolaza.








