Pakistan i Tajvan zavise od Ormuskog moreuza sa po 60 odsto, Kina i Indija prate sa 40-45 i 42 odsto
Prema najnovijim procenama ekonomskih analitičara, Japan je zemlja sa najvećom zavisnošću od energenata koji stižu preko Ormuskog moreuza, sa 73 odsto ukupnog uvoza energenata koji prolazi ovim strateškim plovnim putem. Južna Koreja sledeća je po zavisnosti, sa 70 odsto energenata koje uvozi upravo kroz Ormuski moreuz, dok Pakistan i Tajvan imaju po 60 odsto energetskog uvoza vezanog za ovaj pomorski pravac.
Ove podatke objavio je analitičar Džesi Koen na društvenoj mreži X, pozivajući se na ekonomske analize međunarodnog finansijskog sajta Investing.com. U analizi se ističe da je Japan najizloženiji potencijalnim poremećajima u snabdevanju energentima usled geopolitičkih tenzija i bezbednosnih rizika u regionu Ormuskog moreuza, kroz koji svakodnevno prolazi značajan deo svetskog izvoza nafte i gasa.
Odmah iza pomenutih zemalja, Kina uvozi između 40 i 45 odsto svojih energenata kroz Ormuski moreuz, dok Indija zavisi sa 42 odsto. Tajland je takođe među državama sa izraženom zavisnošću, ali sa nižim procentom u poređenju sa vodećim azijskim ekonomijama. Ovi podaci ukazuju na visok stepen ranjivosti energetskog snabdevanja ključnih azijskih privreda na svaki prekid ili poremećaj transporta nafte i gasa kroz ovaj uski pomorski prolaz.
Tržišni posmatrači i analitičari upozoravaju da bi eventualna blokada ili ozbiljna eskalacija tenzija u Ormuskom moreuzu mogla direktno uticati na rast cena nafte i gasa, kao i na energetsku bezbednost u regionu Azije i šire. S obzirom da se kroz ovaj moreuz transportuje veći deo energenata sa Bliskog istoka ka istočnoj Aziji, stabilnost transporta ima presudan uticaj na ekonomski rast i industrijsku proizvodnju u navedenim zemljama.
Pomenuti podaci dodatno naglašavaju potrebu ovih ekonomija za diverzifikacijom izvora energenata i alternativnim pravcima snabdevanja, kako bi se smanjila zavisnost od jednog strateškog plovnog puta. U aktuelnom geopolitičkom kontekstu, svaka promena bezbednosne situacije u regionu može imati neposredan uticaj na globalno energetsko tržište i ekonomske tokove u Aziji.





