Connect with us

Hi, what are you looking for?

Biz Srbija

Javni dug G7 ekonomija dostigao BDP, troškovi kamata rastu posle 2008.

Japan sa dugom većim od dvostrukog BDP-a, prinosi u Velikoj Britaniji na vrhuncu od 2008. godine

Foto Izvor: Pexels / Arturo añez.

Japan sa dugom većim od dvostrukog BDP-a, prinosi u Velikoj Britaniji na vrhuncu od 2008. godine

Najveće svetske ekonomije, uključujući članice G7, beleže nagli rast javnog duga koji je u većini ovih zemalja dostigao ili premašio nivo godišnje ekonomske proizvodnje, izuzev Nemačke. Prema ekonomskim analizama, rastući troškovi od starenja stanovništva, klimatskih promena i ulaganja u odbranu dodatno opterećuju državne budžete poslednjih godina.

Sukob SAD i Izraela sa Iranom u martu je doveo do najvećeg skoka troškova zaduživanja u Evropi u poslednjih nekoliko godina. Kako je region u velikoj meri zavisan od uvoza energije, rast cena nafte i gasa dodatno pogoršava stanje budžeta, što je posebno vidljivo kroz povećane izdatke za kamate i ograničenu javnu potrošnju. Veliki dug znači da države moraju više da izdvajaju za kamate, što ograničava javnu potrošnju i usporava ekonomski rast. U najgorem slučaju, zemlje mogu doći u situaciju da imaju poteškoća sa otplatom duga.

Troškovi zaduživanja širom razvijenih zemalja porasli su nakon pandemije i početka rata u Ukrajini, kada su centralne banke podigle kamatne stope kako bi suzbile inflaciju. Investitori sada zahtevaju veće prinose kao kompenzaciju za rizik, što dodatno poskupljuje dugoročno zaduživanje. U Velikoj Britaniji, prinosi na desetogodišnje državne obveznice dostigli su najviši nivo od 2008. godine, dok je razlika između kratkoročnih i dugoročnih kamata porasla, što znači da je dugoročno zaduživanje sve skuplje. Zbog toga pojedine države izdaju više kratkoročnih obveznica, ali to nosi rizik bržeg rasta troškova refinansiranja ako kamatne stope nastave da rastu.

Japan prednjači među razvijenim državama sa javnim dugom većim od dvostrukog BDP-a, dok i Nemačka, nekada primer fiskalne discipline, sada povećava zaduživanje zbog ulaganja u odbranu i infrastrukturu. Finansijska kriza 2008, dužnička kriza evrozone i pandemija dodatno su uticale na rast zaduženosti ovih ekonomija.

Istovremeno, države sada plaćaju veće kamate jer stare, jeftine dugove zamenjuju novim, skupljim kreditima. U mnogim razvijenim zemljama troškovi kamata su već u porastu, što dodatno usložnjava fiskalnu situaciju i zahteva opreznu politiku zaduživanja.

Source: https://biznis.rs/novac/nagli-rast-javnog-duga-u-najvecim-svetskim-ekonomijama/

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Možda će vas interesovati

Biz Srbija

Ulazak Aman-a u vlasničku strukturu DIS-a menja konkurentsku sliku maloprodajnog sektora Srbije, detalji transakcije još nisu objavljeni

Biz Srbija

U maju četiri neradna dana, a za rad na praznik minimalno 110 odsto veća dnevnica, bez zakonskih kazni za poslodavce

Hi-Tech

Kompletan vodič za praćenje muškog i ženskog NCAA turnira 2026. uz detalje o platformama i terminima

Biz Srbija

Nova mera omogućava zaposlenima u Italiji plaćeno odsustvo radi brige o bolesnim životinjama, što ima ekonomske i socijalne implikacije na radna prava i tržište...