Uvoz takođe nadmašio prognoze sa rastom od 19,8 odsto, dok je trgovinska razmena sa EU i ASEAN značajno povećana
Kina je u periodu januar–februar 2026. godine ostvarila snažan rast izvoza, koji je na godišnjem nivou porastao za 21,8 odsto, uz istovremeni rast uvoza od 19,8 odsto, pokazuju zvanični podaci kineske carine. Trgovinski suficit dostigao je 213,62 milijarde dolara, što je znatno iznad očekivanja analitičara, koji su procenjivali da će iznositi oko 179,6 milijardi dolara.
Objedinjeni podaci za prva dva meseca godine objavljeni su kako bi se izbegle statističke distorzije izazvane pomeranjem praznika Lunarne nove godine. Prema anketi ekonomista Reutersa, očekivani rast izvoza bio je 7,1 odsto, dok je za uvoz prognoziran rast od 6,3 odsto, što ukazuje da su rezultati znatno premašili prognoze tržišta.
U strukturi trgovinske razmene, izvoz u Sjedinjene Američke Države smanjen je za 16,9 odsto, a ukupna vrednost razmene sa SAD u posmatranom periodu iznosila je 609,71 milijardu juana (88,22 milijarde dolara). Nasuprot tome, trgovina sa Evropskom unijom porasla je za 19,9 odsto, dostigavši 998,94 milijarde juana, dok je razmena sa ASEAN regionom povećana za 20,3 odsto, na ukupno 1,24 biliona juana.
Objavljeni podaci dolaze nakon što je inflacija potrošačkih cena u februaru 2026. godine porasla za 1,3 odsto na godišnjem nivou, premašivši očekivanja ekonomista koji su prognozirali rast od 0,8 odsto. Ovo je najviši rast inflacije u više od tri godine i rezultat je povećane potrošnje tokom produženog prazničnog perioda.
Zhiwei Zhang, predsednik i glavni ekonomista kompanije Pinpoint Asset Management, istakao je da je snažan rast izvoza delimično posledica kasnijeg termina praznika, ali da to ne može u potpunosti objasniti ovako izražen rezultat. On smatra da uz ovako jake izvozne performanse i relativno skroman cilj rasta BDP-a između 4,5 i 5 odsto, dodatni ekonomski podsticaji u Kini verovatno neće biti potrebni u skorijem periodu.
Kineski premijer Li Qiang je na godišnjem političkom skupu „Dve sesije“ istakao cilj rasta BDP-a između 4,5 i 5 odsto, što je najniži raspon od devedesetih godina. On je tom prilikom priznao i uticaj američkih carina na kinesku ekonomiju, ali i naglasio otpornost privrede, koju potvrđuju najnoviji trgovinski i inflacioni podaci.
Source: https://www.bizsrbija.rs/vesti/izvoz-kine-znatno-premasio-ocekivanja