NASA i ESA objavile nove slike komete C/2026 A1, dok američki izveštaj upozorava na rizike od ekspanzije data centara uz Potomac
NASA je objavila izuzetne snimke komete C/2026 A1 (MAPS), koja je 4. aprila 2026. godine prošla veoma blizu Sunca i potom bila uništena. Kometa je prvi put otkrivena 13. januara, a njenu sudbinu zabeležili su instrumenti sa SOHO (Solar and Heliospheric Observatory), STEREO (Solar Terrestrial Relations Observatory) i PUNCH (Polarimeter to Unify the Corona and Heliosphere) misija. SOHO je prikazao kometu kako naizgled ulazi u Sunce, dok je STEREO iz šire perspektive zabeležio njen prolazak i raspad u blizini zvezde. MAPS pripada porodici Kreutz sungrazing kometa, a prema Karlu Batamsu sa SOHO tima, uništenje komete dogodilo se nekoliko sati pre najbližeg prilaska Suncu.
Istovremeno, američka nevladina organizacija American Rivers objavila je godišnji izveštaj o najugroženijim rekama u SAD, gde je Potomac proglašen najugroženijom rekom za 2026. godinu. Glavni uzroci su zastareli kanalizacioni sistemi i ubrzana izgradnja data centara u okolini reke, posebno u Virdžiniji i Merilendu. U januaru je došlo do ozbiljnog kvara na cevovodu Potomac Interceptor, što je rezultiralo ispuštanjem stotina miliona galona neprečišćene kanalizacije u reku i kanal Chesapeake & Ohio, znatno podižući nivo bakterija. Regionalni cevovodi, stari više od 60 godina, zahtevaju hitnu obnovu.
Rast data centara dodatno opterećuje lokalne resurse vode i energije. Prema izveštaju, region ima više od 300 data centara, a očekuje se da će taj broj narasti do 1.000 objekata na oko 20.000 hektara, što može imati značajan uticaj na kvalitet i količinu vode. Organizacija poziva Kongres da obnovi infrastrukturna ulaganja i zahteva veću transparentnost i procene uticaja pre odobravanja novih centara.
Evropska svemirska agencija (ESA) je ove nedelje podelila poređenje novih slika sa Mars Express sonde i onih iz vremena NASA-inih Viking orbitera iz 1976. godine, pokazujući kako je tamni vulkanski pepeo prekrio deo basena Utopia Planitia u poslednjih 50 godina. ESA navodi da je promena površine rezultat ili vetrova na Marsu koji su premestili pepeo, ili čišćenja oker prašine sa tamnije površine. Ova retka promena jasno pokazuje koliko je Marsova površina dinamična na vremenskoj skali koju možemo pratiti.