Prethodna projekcija iznosila je 1,4 odsto, a revizija naniže odražava negativan uticaj nestabilnosti na Bliskom istoku
Međunarodni monetarni fond (MMF) revidirao je naviše svoju prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za evrozonu u 2026. godini, smanjivši očekivani rast na 1,1 odsto, u poređenju sa prethodnom procenom od 1,4 odsto. Ova korekcija usledila je kao direktna posledica eskalacije sukoba u Iranu, što je izazvalo povećanu neizvesnost i pritisak na ekonomske tokove u regionu.
Prema novim podacima, ekonomije država članica evrozone suočiće se sa sporijim tempom oporavka nego što je ranije procenjivano, pri čemu su ključni uzroci ovakvog trenda upravo geopolitičke tenzije i poremećaji na energetskom tržištu izazvani ratom u Iranu. MMF je posebno naglasio da su rizici po privredni rast povećani, dok su poslovna očekivanja i investicije pod dodatnim pritiskom.
Smanjenje prognoze ukazuje na to da će rast BDP-a biti ograničeniji tokom 2026. godine, što može uticati i na fiskalne politike zemalja evrozone, kao i na odluke Evropske centralne banke o monetarnim merama. U poređenju sa prethodnom godinom, kada su projekcije bile optimističnije, trenutna revizija sugeriše potrebu za dodatnim merama stabilizacije kako bi se ublažili negativni efekti globalnih sukoba.
U saopštenju MMF-a istaknuto je da je sukob u Iranu doveo do povećanja cena energije, što je dodatno opteretilo industrijski sektor i potrošače u evrozoni. Povećana volatilnost na tržištu energenata i potencijalne nestašice mogu dodatno usporiti privredni rast ako se geopolitička situacija ne stabilizuje.
Očekuje se da će vlade država evrozone nastaviti sa merama podrške privredi, dok analitičari upozoravaju na potrebu za koordinisanim fiskalnim i monetarnim odgovorom. S obzirom na trenutna kretanja, investitori i poslovna zajednica ostaju oprezni, prateći razvoj situacije na Bliskom istoku i njegove posledice po ekonomske izglede regiona.