Evropa bolje sprema na energetske šokove od 2022, ali inflacija i geopolitički konflikti ostaju ključne pretnje stabilnosti
Međunarodni monetarni fond (MMF) predstavio je najnoviju analizu ekonomskih izgleda Evropske unije na događaju održanom u Narodnoj banci Srbije, ističući da je Evropa danas otpornija na ekonomske šokove u poređenju s krizom iz 2022. godine. Ipak, MMF upozorava da su rizici i dalje visoki, posebno zbog globalnih neizvesnosti i geopolitičkih tenzija koje se direktno reflektuju na nacionalne ekonomije.
Malhar Nabar, šef misije MMF-a za zonu evra, naglasio je da se aktuelni globalni šokovi, poput poremećaja na energetskom tržištu i inflatornih pritisaka, prelijevaju kroz tri glavna kanala: rast cena energenata koji umanjuje kupovnu moć građana, rastuća inflaciona očekivanja i zaoštravanje finansijskih uslova. On je istakao da će intenzitet ekonomskih posledica zavisiti od trajanja geopolitičkih sukoba i brzine obnove kritične infrastrukture.
Prema MMF-u, Evropa je u boljoj poziciji da odgovori na energetske krize zahvaljujući preduzetim merama od 2022. godine, ali i dalje postoji opasnost od potcenjivanja snage aktuelnih šokova. Ključ za dugoročnu stabilnost, kako navodi MMF, leži u sprovođenju strukturnih reformi sa fokusom na povećanje produktivnosti, jačanje jedinstvenog tržišta i smanjenje regulatornih prepreka.
Posebna pažnja posvećena je ulozi veštačke inteligencije i investicijama u istraživanje i razvoj, što se ističe kao pokretač buduće konkurentnosti evropske privrede. Skup je otvorila guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, koja je navela da Evropa mora ubrzati rast produktivnosti kako bi smanjila jaz u odnosu na Sjedinjene Američke Države, uz oslanjanje na moderne tehnologije i dublju integraciju tržišta.
Zaključak MMF-ove prezentacije jeste da Evropa, u uslovima visoke globalne neizvesnosti, može obezbediti stabilan ekonomski razvoj samo ako nastavi sa reformama i intenzivira ulaganja u inovacije, što se vidi kao preduslov za održivu konkurentnost na svetskom tržištu.