Brent nafta izgubila 15,9 odsto vrednosti, premija zbog geopolitičkog rizika zadržava cene iznad prošlogodišnjeg nivoa
Cene nafte na svetskim berzama zabeležile su značajan pad nakon objave privremenog dvonedeljnog primirja između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, saopšteno je u najnovijim analizama tržišta. West Texas Intermediate (WTI) nafta pala je za 16,6 odsto, Brent nafta za 15,9 odsto, dok je Murban nafta zabeležila pad od 18,9 odsto. Ova korekcija usledila je nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio prekid vatre i obnovu bezbedne plovidbe kroz Ormuski moreuz, ključnu tačku kojom prolazi oko petina globalnih isporuka nafte.
Tržišni analitičari ističu da je primirje donelo olakšanje investitorima, ali upozoravaju da su geopolitički rizici i dalje prisutni i da je premija za rizik ostala „ugrađena“ u cene. Tokom četrdesetodnevnog konflikta, cene nafte skočile su za više od 60 odsto, a trenutni pad ne vraća tržište na predkonfliktni nivo. Trgovci sada pažljivo prate da li će dvonedeljni period primirja dovesti do šireg sporazuma ili će doći do ponovne eskalacije.
Prema izjavama iz iranskog Ministarstva spoljnih poslova, obezbeđena je uslovna bezbednost prolaza za tankere kroz Ormuski moreuz tokom trajanja primirja. Ipak, investitori procenjuju da bi, u slučaju produžetka napetosti, cene nafte mogle da porastu na 120–130 dolara po barelu, dok bi eventualni prekid isporuka mogao da gurne cene i iznad 150 dolara. Procene govore da bi eventualne poremećaje osetilo do 10 odsto svetske ponude nafte i do 20 odsto globalnih tokova gasa.
Aktuelna cena spot nafte i dalje nosi premiju od 20–30 dolara u odnosu na terminske ugovore, što ukazuje na trenutnu zategnutost ponude. OPEC+ je najavio povećanje proizvodnje za 206.000 barela dnevno od maja, ali analitičari ocenjuju da to neće biti dovoljno da nadoknadi potencijalne gubitke ako dođe do novog poremećaja isporuka kroz Ormuski moreuz. Organizacija zadržava fleksibilnost da brzo reaguje na promene na tržištu.
Privremeno primirje izazvalo je rast vrednosti rizičnih imovina, ali sentiment na tržištu ostaje oprezan. „Rast vrednosti akcija i drugih rizičnih klasa odražava koliko su investitori bili spremni na najgori scenario. Ipak, tržišta i dalje prate da li će doći do trajnog rešenja ili će se geopolitička napetost vratiti“, navode analitičari. Prema oceni stručnjaka, cene nafte će u narednom periodu zavisiti pre svega od razvoja političkih pregovora, dok su fundamenti i dalje u drugom planu.
Ukoliko dođe do produžetka primirja i normalizacije plovidbe kroz Ormuski moreuz, moguće je postepeno smanjenje geopolitičke premije, ali bez trajnog političkog rešenja nestabilnost na tržištu ostaje realan rizik za investitore i privredu.