Spomenik uklonjen iz centra grada četrdesetih godina, sudbina bronze ostaje nepoznata, ekonomski podaci o vrednosti ili daljoj upotrebi nisu sačuvani
Spomenik kralju Aleksandru I Karađorđeviću, koji je bio postavljen na centralnom trgu u Kragujevcu, uklonjen je pre više od osam decenija, dok tačne informacije o njegovoj daljoj sudbini i ekonomskoj valorizaciji materijala nisu dostupne u relevantnim arhivama. Prema dostupnim istorijskim podacima, spomenik je uklonjen tokom četrdesetih godina prošlog veka, ali zvanične evidencije o tome gde su završile vredne bronzane komponente, kao ni o eventualnoj prodaji ili prenameni, nisu sačuvane.
U periodu nakon uklanjanja spomenika, nije zabeležena nikakva zvanična transakcija vezana za materijalnu vrednost spomenika niti postoje podaci o eventualnoj ponovnoj upotrebi bronze u industrijske ili druge svrhe. Takođe, dostupna ekonomska dokumentacija iz tog perioda ne sadrži iznose, procene vrednosti niti podatke o prihodima ili rashodima povezanim sa demontažom ili daljim tretmanom spomeničkog materijala.
Izostanak transparentnosti u procesu uklanjanja spomenika odražava širi trend nedostatka institucionalne evidencije o upravljanju javnom imovinom u turbulentnim godinama Drugog svetskog rata, što je problem koji su isticali i istoričari i ekonomski analitičari u analizama sličnih slučajeva.
Kako se navodi u dostupnim izvorima, ni gradske vlasti niti tadašnje državne institucije nisu dale zvanična objašnjenja o ekonomskoj sudbini bronze ili eventualnim prihodima za gradski ili republički budžet. Ne postoje podaci o aukcijama, prodaji ili reciklaži materijala, a arhivska građa ne sadrži finansijske izveštaje koji bi ukazivali na tokove novca ili vrednosti povezane sa ovim slučajem.
S obzirom na to da se radi o periodu značajnih političkih i ekonomskih promena, izostanak detaljne ekonomske evidencije otežava analizu mogućih koristi ili gubitaka za lokalnu zajednicu. Nedostatak transparentnosti i dokumentacije o vrednosti i daljoj upotrebi materijala iz spomenika ostavlja pitanja otvorenim i danas, dok ekonomski stručnjaci ističu važnost očuvanja institucionalne memorije i javne evidencije o imovini od kulturnog i materijalnog značaja.