U Evropskoj uniji udeo obnovljivih izvora iznosi 22,9 odsto, dok je u Crnoj Gori 63,5 odsto
U Srbiji je tokom 2021. godine 35,5 odsto ukupne energije za grejanje i hlađenje došlo iz obnovljivih izvora, pokazuju podaci Eurostata. Najveći deo ove energije potiče iz hidroelektrana, što Srbiju svrstava iznad proseka Evropske unije, gde je u istom periodu udeo obnovljivih izvora iznosio 22,9 odsto. U Crnoj Gori je taj procenat bio 63,5 odsto, a u Severnoj Makedoniji 32,3 odsto.
Prema izveštaju Eurostata, korišćenje obnovljivih izvora energije za grejanje i hlađenje u Srbiji je od 2004. do 2021. godine beležilo fluktuacije, a svoj vrhunac dostiglo je 2020. godine sa 35,7 procenata. U Evropskoj uniji, udeo obnovljivih izvora u ovoj sferi skoro se udvostručio sa 11,7 odsto u 2004. godini na 22,9 odsto u 2021. godini. Razvoj industrije, sektor usluga i domaćinstva značajno su doprineli ovom rastu.
Podaci pokazuju da među državama članicama EU, Švedska prednjači sa 68,6 odsto energije za grejanje i hlađenje dobijene iz obnovljivih izvora. Slede Estonija sa 61,3 procenta, Letonija sa 57,4 odsto i Finska sa 52,6 procenata. Najniži udeo obnovljivih izvora zabeležen je u Irskoj (5,2 odsto), Holandiji (7,7 procenata) i Belgiji (9,2 odsto).
Sve zemlje članice EU su zabeležile rast upotrebe obnovljivih izvora za grejanje i hlađenje između 2004. i 2021. godine. Najveći porast od 32,1 procentnih poena ostvaren je na Kipru, dok su Malta (+30,3 pp), Estonija (+28 pp) i Švedska (+22,7 pp) takođe ostvarile značajne pomake. U Irskoj je rast bio 2,3 procentna poena, a u Belgiji 6,3 procentna poena.
U Srbiji, iako je upotreba obnovljivih izvora rasla, najveći doprinos i dalje daju hidroelektrane, dok je fluktuacija u periodu od 2004. do 2021. godine ukazivala na promene u strukturi potrošnje i ulaganja u energetskom sektoru.









