PMI indeks privatnog sektora u Nemačkoj pao na 48,3 poena, sektor usluga beleži najveći pad od kraja 2022. godine
Poslovna aktivnost u privatnom sektoru evrozone zabeležila je u aprilu neočekivani pad, prema preliminarnim podacima agencije S&P Global. Kompozitni indeks menadžera nabavke (PMI) pao je na 48,6 poena, sa 50,7 poena iz marta, što je najniži nivo u poslednjih 17 meseci. Ova vrednost je ispod ključne granice od 50 poena, koja razdvaja ekspanziju od kontrakcije poslovne aktivnosti.
Najveći uticaj na pad zabeležen je u sektoru usluga, dok su posledice rata na Bliskom istoku dodatno otežale poslovno okruženje. U Nemačkoj je industrijska aktivnost ostala stabilna, ali je sektor usluga značajno oslabio, što je rezultiralo padom kompozitnog PMI indeksa na 48,3 poena u aprilu, sa 51,9 poena iz marta. Ovo je najniži nivo za nemački privatni sektor u poslednjih 16 meseci.
Francuska je zabeležila još slabije rezultate, sa kompozitnim PMI indeksom od 47,6 poena u aprilu, što je najniža vrednost u prethodnih 14 meseci i četvrti uzastopni mesec ispod granice od 50 poena. U obe ključne članice evrozone, slabosti su bile najizraženije u sektoru usluga, dok je prerađivačka industrija pokazala nešto bolju otpornost.
Prema podacima S&P Global, privredna aktivnost u nemačkom privatnom sektoru ušla je u zonu kontrakcije prvi put u gotovo godinu dana, pre svega usled slabljenja tražnje i rasta troškova. Pad aktivnosti u sektoru usluga bio je najizraženiji od kraja 2022. godine, dok je rast u prerađivačkoj industriji dodatno usporen.
Ekonomista Kris Vilijamson ocenjuje da se evrozona suočava sa „produbljivanjem ekonomskih problema“, koje pogoršavaju geopolitičke tenzije na Bliskom istoku, rastući troškovi i poremećaji u lancima snabdevanja. Cene energije su pod pritiskom zbog aktuelnih sukoba, što dodatno podstiče inflaciju iznad ciljanih 2 odsto Evropske centralne banke. Troškovi inputa i prodajne cene beleže nagli rast, ne samo zbog energenata, već i zbog viših cena sirovina i neravnoteže između ponude i tražnje. Prema Vilijamsonu, izuzimajući period pandemije, reč je o najvećem rastu troškovnih pritisaka od 2000. godine.
Ovakva kretanja ukazuju na pojačane rizike za privredu evrozone u narednim mesecima, a posebno zabrinjava nastavak slabosti u sektoru usluga, dok industrija beleži tek ograničene znake oporavka.