Inflacija bi mogla pasti ispod 5,2 odsto, dok rast cena rada označava pomak iz “zamke srednjeg dohotka”
Privredna komora Srbije ocenila je da zemlja uspeva da očuva makroekonomsku stabilnost uprkos globalnim energetskim šokovima i izazovima na svetskom tržištu, navodeći da su ključni izazovi i dalje demografski problemi i potreba za dubljom integracijom sa evropskim tržištem. Prema analizama, rast cena rada u Srbiji ne predstavlja problem, već se tumači kao uspeh koji može doprineti izlasku iz takozvane “zamke srednjeg dohotka”.
Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa usporavanje globalne privrede, ali projekcije za Srbiju sugerišu da bi inflacija u 2026. godini mogla biti niža od planiranih 5,2 odsto. Makroekonomska stabilnost Srbije održava se uprkos globalnim poremećajima u energetskom sektoru, što je istaknuto kao jedan od glavnih faktora koji omogućavaju održivi privredni rast i očuvanje konkurentnosti domaće privrede.
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije naglasio je da su preporuke MMF-a u vezi sa rastom plata i reformama tržišta rada u skladu sa potrebama domaće ekonomije i da ovaj trend doprinosi povećanju životnog standarda stanovništva. On je istakao da je demografska dinamika Srbije ograničavajući faktor dugoročnog razvoja, te je neophodno raditi na merama koje će stimulisati rast stanovništva i povećanje radne snage.
Stanić je takođe ukazao da stanovništvo najpre oseti posledice ekonomske krize, dok se prednosti makroekonomskog boljitka manifestuju sa određenim kašnjenjem. “Rast plata je pozitivan signal koji, uz očuvanje stabilnosti, znači izlazak iz zamke srednjeg dohotka”, istakao je Stanić. Prema njegovim rečima, ekonomske preporuke MMF-a posebno su važne za jačanje konkurentnosti i dugoročne održivosti privrede.
Uprkos globalnim izazovima, Srbija je tokom prethodnih godina uspela da održi stabilnost kursa dinara i nisku stopu javnog duga u odnosu na BDP. MMF je u svojim projekcijama naglasio da bi inflacija mogla opasti ispod 5,2 odsto do 2026. godine, što bi predstavljalo značajan napredak u odnosu na prethodne godine i doprinelo povećanju kupovne moći građana.
Analitičari ocenjuju da je pristupanje zajedničkom evropskom tržištu jedan od ključnih budućih koraka za ubrzanje privrednog rasta i jačanje konkurentnosti, dok su demografske reforme neophodne za dugoročnu fiskalnu i socijalnu održivost Srbije.









