Vatikanska kritika povećava pritisak na administraciju SAD zbog 300 ranjenih i nestabilnosti cena energenata
Administracija Sjedinjenih Američkih Država suočava se sa rastućim pritiskom nakon što je mesec dana dug sukob u Iranu doveo do 13 poginulih američkih vojnika i više od 300 ranjenih, dok su globalna tržišta nafte značajno uzdrmana. Ove podatke saopštila je Bela kuća nakon što je poglavar Vatikana, papa Leo XIV, uputio oštru kritiku američkom i izraelskom vojnom angažmanu, pozivajući svetske lidere da „odustanu od oružja i izaberu dijalog i diplomatiju”.
Portparolka Bele kuće, Karoline Levit, istakla je tokom konferencije za novinare da je poziv predsednika Donalda Trampa na molitvu za američke vojnike deo tradicije i da „nema ništa loše u tome da predsednik ili vojni lideri zamole građane da se mole za bezbednost trupa u inostranstvu”. Levit je naglasila da su američki vojnici zahvalni na podršci javnosti i da su slični postupci postojali tokom svih turbulentnih razdoblja u američkoj istoriji.
Papa Leo XIV je, međutim, u više navrata tokom marta i u nedeljnoj poruci istakao nužnost odricanja od oružja i zaustavljanja trke u naoružanju, posebno u kontekstu američko-izraelske operacije protiv Irana. U poruci je naveo da „Bog ne sluša molitve onih koji vode rat“, direktno aludirajući na aktuelnu vojnu kampanju i pozivajući na zaštitu najranjivijih grupa stanovništva.
Vatikanska intervencija dolazi u trenutku kada se podrška sukobu u američkoj javnosti smanjuje, a tržišta energenata beleže povećanu volatilnost. Poremećaji u snabdevanju naftom posledica su vojnih dejstava, što dodatno utiče na cene sirove nafte i pritisak na globalnu ekonomiju.
Bela kuća nije direktno odgovorila na moralnu dimenziju papine kritike, već je fokus stavila na tradiciju verske podrške vojsci. Levit je istakla istorijski kontekst: „Naša nacija je skoro 250 godina zasnovana na judeo-hrišćanskim vrednostima, a molitva za vojnike bila je deo naše prakse kroz sve velike krize.”
Dok izostaje precizna najava budućih poteza, jasno je da američka administracija nastoji da ublaži posledice ne samo na vojnom i diplomatskom planu, već i u ekonomskom kontekstu, posebno imajući u vidu nestabilnost na energetskim tržištima i rastuće globalne tenzije.