Bombardovane rafinerije i poremećaj isporuka nafte i gasa podstiču interesovanje za domaće obnovljive izvore, emisije CO2 i dalje rastu
Sukobi u Iranu i posledični poremećaji u globalnom energetskom sektoru doveli su do značajnog usporavanja protoka nafte i tečnog prirodnog gasa ka ključnim lukama, što je izazvalo rast cena goriva i obnovilo debatu o potrebi za bržim prelaskom na obnovljive izvore energije. Prema analizama, bombardovane rafinerije i poremećeni plovni putevi još jednom su ukazali na ranjivost ekonomija koje se oslanjaju na fosilna goriva.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres istakao je da trenutna kriza u energetskom sektoru naglašava vezanost globalnog sistema za fosilna goriva, pri čemu je snabdevanje koncentrisano u ograničenom broju regiona, a svaki konflikt ima potencijal da izazove šokove na svetskom tržištu. Guterres je naglasio da su ranije zemlje morale da apsorbuju udar energetskih kriza, dok sada imaju alternativu u vidu sve pristupačnijih i jeftinijih domaćih obnovljivih izvora energije.
Međutim, određeni analitičari upozoravaju da su slična očekivanja bila prisutna i tokom ruske invazije na Ukrajinu, kada su neke evropske države zbog prekida isporuke gasa povećale upotrebu uglja, što je dovelo do još većih emisija štetnih gasova. Klimatski naučnik Rob Jackson sa Stanford univerziteta izjavio je da su ovakva očekivanja često „pusta želja“ i da globalna emisija ugljen-dioksida i metana i dalje beleži rast iz godine u godinu, uprkos rastu investicija u obnovljive tehnologije.
Na konferenciji COP30 u Brazilu, međunarodni dogovor o smanjenju upotrebe fosilnih goriva nije postignut, a u završnom dokumentu čak ni nije pomenuta potreba za konkretnim rokovima. Michael Oppenheimer, profesor sa Prinstona, ocenjuje da će zemlje narednih godina uglavnom unilateralno donositi odluke o smanjenju emisija i prelasku na obnovljive izvore, posebno ukoliko trenutni konflikt dodatno oslabi politički otpor tim politikama.
Prema rečima Caroline Baxter iz američkog Centra za strateške rizike, rat je već izazvao „dramatično usporavanje“ isporuka fosilnih goriva, što posebno pogađa države poput Japana i Južne Koreje, koje su izrazito zavisne od uvoza. Ona smatra da je ovo prilika za preusmeravanje investicija u obnovljive izvore, koji nude veću energetsku stabilnost. Energetska analitičarka Ana Maria Jaller-Makarewicz iz IEEFA Europe ocenjuje da će trenutna situacija dovesti do povećane instalacije solarnih panela i toplotnih pumpi u narednim mesecima.
Sa druge strane, pojedini stručnjaci podsećaju da ratovi i dalje dovode do povećanja emisija, s obzirom da vojni sektor generiše 5,5% ukupnih svetskih emisija stakleničkih gasova godišnje, što je više od bilo koje države osim Kine, SAD i Indije. Neta Crawford sa Univerziteta St. Andrews naglašava da vojni avioni i oprema troše velike količine goriva i doprinose zagađenju.
Pitanje je da li će trenutna kriza zaista ubrzati energetsku tranziciju ili će zemlje ponoviti obrasce iz prošlih sukoba i ponovo posegnuti za tradicionalnim fosilnim izvorima, što bi dodatno otežalo napore u borbi protiv klimatskih promena.