Zaustavljanje 2Africa Pearls projekta i obustava radova Alcatel Submarine Networks ugrozili digitalnu infrastrukturu Afrike, Azije i Evrope
Sukob na prostoru Persijskog zaliva prerastao je iz regionalnog bezbednosnog pitanja u globalni izazov za digitalnu ekonomiju, nakon što su ratne aktivnosti između Irana i koalicije predvođene SAD praktično presekle ključne podmorske optičke kablove. Ova infrastruktura nosi većinu međunarodnog internet saobraćaja, te je njen prekid doveo u pitanje bezbednost i održivost globalnih komunikacija. Najveći udar pretrpeo je projekat 2Africa Pearls, planiran da omogući protok podataka za više od tri milijarde ljudi povezujući Afriku, Aziju i Evropu. Francuska kompanija Alcatel Submarine Networks bila je prinuđena da obustavi polaganje kablova zbog borbenih dejstava, a već postavljena infrastruktura ostala je neupotrebljiva. Slična sudbina zadesila je i druge važne projekte poput SEA-ME-WE 6 i Fibre in Gulf, koji su sada izloženi neizvesnosti. Kriza u Persijskom zalivu dodatno se nadovezuje na raniju nestabilnost u Crvenom moru, gde su napadi jemenskih Huta ugrozili kablovsku mrežu. Prvi put su istovremeno dovedena u pitanje dva najvažnija digitalna koridora, što nosi realan rizik fragmentacije globalnog interneta. Najveći izazov postaje nemogućnost održavanja i popravki kablova, jer brodovi za intervenciju ne mogu da deluju u ratnoj zoni. Iskustvo iz 2024. godine, kada su popravke u Crvenom moru trajale mesecima, pokazuje da i manji incidenti mogu izazvati dugotrajne prekide. Ova situacija ima direktan ekonomski uticaj – rast cena energije dodatno opterećuje digitalnu infrastrukturu, pre svega data centre koji zahtevaju velike količine struje. Skok cena nafte i gasa menja poslovne kalkulacije velikih tehnoloških kompanija poput Mete, Gugla i Amazona koje su poslednjih godina investirale milijarde u proširenje globalne mreže. Njihova reakcija je brzo preispitivanje postojećih trasa i planiranje novih pravaca. U aktuelnim okolnostima, tri opcije se razmatraju za preusmeravanje digitalnog saobraćaja: severni koridor kroz Rusiju, srednji koridor preko Centralne Azije i Kavkaza, te arktička ruta. Arktička opcija – do skoro posmatrana kao skupa investicija – sada postaje strateški prioritet kroz projekte poput Polar Connect, iako su troškovi izgradnje i održavanja viši. Geopolitička fragmentacija digitalnog prostora postaje izvesna: podmorski kablovi, nekada smatrani neutralnom infrastrukturom, sada su instrument geopolitičkog pritiska. Umesto jedinstvene i stabilne mape globalne povezanosti, svet ulazi u fazu multipolarne digitalne mreže sa višim troškovima, većim rizicima i izraženijom političkom kontrolom. Kriza u Zalivu time označava prelomni trenutak za globalnu digitalnu infrastrukturu.
Source: https://bif.rs/2026/03/podmorski-digitalni-rat-sukob-u-zalivu-menja-globalni-internet/