Američke vlasti analiziraju trgovinske prakse ekonomija poput Kine, Indije i EU, cilj je zaštita tržišta od robe nastale prinudnim radom
Sjedinjene Američke Države pokrenule su nove trgovinske istrage protiv oko 60 zemalja, uključujući Kinu, države članice Evropske unije, Indiju i Meksiko, kako bi utvrdile da li te ekonomije preduzimaju dovoljne mere protiv uvoza robe proizvedene uz korišćenje prinudnog rada. Ove istrage pokrenute su na osnovu odredbi Sekcije 301, koja omogućava Vašingtonu da, bez dodatnog odobrenja Kongresa, uvede carine protiv država za koje se utvrdi da primenjuju nepoštene trgovinske prakse.
Prema zvaničnim informacijama, fokus istraga je na tome da li pomenute zemlje efikasno sprečavaju ulazak proizvoda napravljenih uz kršenje radnih prava, posebno prinudnog rada, na američko tržište. Sjedinjene Države su prethodnih godina u više navrata isticale zabrinutost zbog prisustva robe koja potiče iz regiona i industrija sa povećanim rizikom od ovakve prakse, a pokretanje ovako obimnih istraga odražava pojačanu regulatornu pažnju prema pitanjima etičke trgovine.
Kina, kao jedan od najvećih svetskih izvoznika, posebno je pod lupom američkih vlasti, s obzirom na ranije optužbe o primeni prinudnog rada u pojedinim sektorima. Slična zabrinutost izražena je i za određene industrije u Indiji, kao i za delove proizvodnih lanaca u državama Evropske unije i Meksiku. Zbog ovih provera, moguće je da će doći do privremenih zastoja ili ograničenja uvoza određene robe dok se ne utvrdi njeno poreklo i način proizvodnje.
Američke institucije naglašavaju da je cilj ovih istraga zaštita domaćeg tržišta i potrošača od robe nastale kršenjem osnovnih ljudskih prava, uz podsticanje međunarodnih partnera da dodatno unaprede regulatorni okvir i inspekcijske mehanizme. Do objave nije bilo zvaničnih izjava predstavnika zemalja pod istragom, ali je najavljeno da će svi slučajevi biti razmatrani individualno, u skladu sa međunarodnim trgovinskim pravilima.
Ovakav potez SAD mogao bi imati uticaj na globalne trgovinske tokove, posebno u sektorima tekstila, elektronike i poljoprivrednih proizvoda, gde je rizik od zloupotrebe radne snage tradicionalno veći. Odluke koje proisteknu iz istraga mogle bi dovesti do novih carinskih barijera ili dodatnih regulatornih zahteva za izvoznike iz navedenih zemalja.