Američka administracija koristi iransku naftu kao mehanizam za obaranje cena, dok vojne operacije protiv IRGC traju od 28. februara 2026.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država najavilo je mogućnost privremenog ukidanja sankcija na oko 140 miliona barela iranske nafte koja se već nalazi na tankerima, s ciljem stabilizacije cena na globalnom tržištu tokom trajanja vojne kampanje protiv Iranske revolucionarne garde (IRGC). Ovu informaciju izneo je američki ministar finansija Skot Besent, istakavši da bi ova mera mogla obezbediti dodatnih 10 do 14 dana globalne ponude, dok se operacije u oblasti Persijskog zaliva nastavljaju.
Besent je naveo da bi američka administracija “upotrebila iranske barele protiv samih Iranaca” kako bi sprečila rast cena nafte u periodu vojne eskalacije, uz napomenu da je slična strategija primenjena i na oko 130 miliona barela ruske nafte iz plutajućih skladišta. Time bi se ukupno na tržištu pojavilo oko 260 miliona barela dodatne ponude, što je ekvivalentno dvonedeljnoj potrošnji, a po rečima Besenta, radi se o “fizičkoj intervenciji” umesto uticaja na fjučerse.
Nafta koja bi bila oslobođena ovom merom već se nalazi u transportu, ali zbog američkih sankcija nije mogla biti prodavana po tržišnim cenama, već je uglavnom išla ka Kini uz znatne popuste. Privremenim ukidanjem sankcija, ova količina nafte bi mogla biti preusmerena na druga tržišta, što bi umanjilo ekonomski uticaj Irana i smanjilo pritisak na cene energenata za američke potrošače i saveznike.
Besent je u intervjuu naglasio: “U narednim danima možemo ukinuti sankcije na iransku naftu koja je već na vodi. To je oko 140 miliona barela. Suštinski, koristili bismo iranske barele protiv Iranaca kako bi zadržali cenu nisko narednih 10 do 14 dana, dok traje naša kampanja.”
Ovaj potez dolazi nakon što su američke snage uništile više od 20 iranskih brodova za postavljanje mina u Persijskom zalivu, sa najavom nastavka vojnih dejstava. Istovremeno, ministar finansija je pomenuo i mogućnost puštanja dodatnih količina iz strateških rezervi, ali je odbacio direktnu intervenciju na tržištu fjučersa.
Namena ovakve ekonomske strategije je da se brzo poveća globalna ponuda i ublaže posledice mogućih poremećaja u isporukama zbog konflikta u regionu. Administracija ističe da je ovaj model već dao rezultate u slučaju ruske nafte, a sada se očekuje da će sličan efekat imati i u odnosu na Iran, posebno po pitanju sprečavanja daljeg rasta cena i ograničavanja prihoda iranskom režimu.