Rezerve goriva i gasa dovoljne za više od 70 dana, BDP ciljano na 133 milijarde evra do 2030. godine
Vlada Republike Srbije predstavila je nacionalnu strategiju “Srbija 2030”, kojom je najavljena investicija od 48 milijardi evra do 2035. godine kako bi se ubrzao rast domaće ekonomije i očuvala stabilnost energetskih rezervi. Predsednik Aleksandar Vučić istakao je da građani ne treba da brinu o eventualnim nestašicama goriva, uprkos globalnim turbulencijama na tržištu nafte izazvanim sukobima na Bliskom istoku.
Prema zvaničnim podacima, Srbija trenutno raspolaže rezervama dizela od 418.000 tona, što je dovoljno za 74 dana potrošnje čak i u slučaju da Rafinerija ne proizvodi i da nema dodatnog uvoza. Rezerve benzina iznose 94.860 tona, što pokriva potrebe za 71 dan, dok je količina mazuta dovoljna za 159 dana, sa ukupno 89.484 tone. Kerozina, ključnog goriva za aviosaobraćaj, ima 16.123 tone, što je dovoljno za 31 dan regularnog funkcionisanja bez dodatne proizvodnje ili uvoza. Banatski dvor, glavno skladište gasa, trenutno je popunjen sa 400 miliona kubnih metara, dok se u skladištu u Mađarskoj čuva još 155 miliona kubika, čime ukupne rezerve dostižu 550 miliona kubnih metara.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je predviđeni investicioni ciklus od 48 milijardi evra najambiciozniji program do sada, sa ciljem da bruto domaći proizvod do 2030. godine dostigne 133 milijarde evra, u odnosu na prošlogodišnjih gotovo 90 milijardi. U periodu od 2028. do 2035. godine planirano je ulaganje 17 milijardi plus dodatnih 31 milijardu evra, što bi trebalo da ubrza razvoj privrede i podigne životni standard stanovništva.
Mali je naglasio da su ključni stubovi rasta životnog standarda povećanje plata, penzija i minimalne zarade, koja je ove godine dostigla 551 evro, dok je 2012. godine iznosila oko 170 evra. Do 2030. godine predviđa se minimalna zarada od 760 evra, prosečna plata od 1.320 evra i prosečna penzija od 750 evra. Za 2035. godinu cilj je da prosečna plata dostigne 1.700 evra.
Predsednik Vučić je istakao i strateški značaj ulaganja u veštačku inteligenciju, najavivši otvaranje prve fabrike humanoidnih robota u Srbiji, u fabrici Mint, do septembra. Planirano je da se godišnje proizvodi 1.000 humanoidnih robota i 10.000 robota-pasa za različite namene.
Mali je zaključio da je pored investicija prioritet očuvanje fiskalne stabilnosti i smanjenje javnog duga, uz apel da domaća radna snaga i kompanije budu prioritet u realizaciji projekata, čime bi se dodatno podstakao rast domaćeg BDP-a.