Centralna i Istočna Evropa beleže 30 odsto višu stopu vlasništva nad nekretninama u odnosu na Zapadnu Evropu, rezultat tranzicije i masovne privatizacije iz devedesetih godina
Stanovnici Centralne i Istočne Evrope i dalje u znatno većem procentu poseduju nekretnine u kojima žive u poređenju sa građanima najrazvijenijih zapadnoevropskih država, pokazuju najnoviji podaci o evropskom tržištu stanova. Tako stopa vlasništva nad stanovima u Rumuniji iznosi 93,2 odsto, u Slovačkoj 93,1 odsto, a u Hrvatskoj 91,4 odsto. Iako Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija nisu uključene u analizu, izvor navodi da bi i ove zemlje bile pri vrhu liste. Prosečno, građani Centralne i Istočne Evrope poseduju nekretninu u 30 odsto više slučajeva nego stanovnici Zapadne Evrope.
Uzrok ovog jaza leži u istorijskom kontekstu – masovnoj privatizaciji stanova tokom devedesetih godina u državama bivšeg komunističkog bloka. U tom periodu, nakon promena političkog i ekonomskog sistema, brojni građani su imali mogućnost da po povoljnim uslovima otkupe stanove u kojima su živeli. Ovaj proces je doveo do visoke stope vlasništva, što se posebno vidi u podacima za Mađarsku, gde 89 odsto stanovništva poseduje nekretninu, Litvaniju sa 87,4 odsto, Poljsku sa 87,2 odsto, Bugarsku sa 86,1 odsto, Letoniju sa 82,2 odsto i Estoniju sa 79,7 odsto.
Nasuprot tome, u ekonomski najrazvijenijim državama Evrope, stopa vlasništva nad nekretninama značajno je niža. U Švajcarskoj svega 42 odsto građana poseduje nekretninu, dok je u Nemačkoj taj procenat 47,2 odsto, u Austriji 54,5 odsto, Danskoj 60,9 odsto, Francuskoj 61,2 odsto, Velikoj Britaniji 61,7 odsto i Švedskoj 64,6 odsto.
Ovi podaci ne ukazuju na superiornost jednog ekonomskog modela u odnosu na drugi, ali ilustruju dugoročne posledice istorijskih odluka i tranzicije na strukturu vlasništva nad stanovima u Evropi. Dok se u bivšim komunističkim državama masovna privatizacija stanova iz devedesetih godina još uvek odražava na visoku stopu vlasništva, u zapadnim državama tržište nekretnina karakteriše veći broj zakupaca, kao i dugotrajnija praksa iznajmljivanja.
Podaci jasno pokazuju da ekonomski razvoj i visina prihoda nisu nužno povezani sa stopom vlasništva nad nekretninama, već da značajnu ulogu imaju istorijski faktori i politike stanovanja u određenim periodima. Prema analizama, ostaje da se vidi kako će se ovi trendovi menjati u budućnosti, s obzirom na promene u demografiji i ekonomskim modelima širom Evrope.
Source: https://bif.rs/2026/04/119265/









