Korporativna obaveštajna firma iz Vašingtona suočena s tužbom posle zahteva za američke sankcije, što je dovelo do zastoja projekata u Uzbekistanu i višemesečnog pritvora klijenta
Korporativna obaveštajna agencija Straife iz Vašingtona, zajedno sa direktorom Josephom Flemingom i lobistom Stephenom Payneom, postala je predmet tužbe koju su podneli Ovik Mkrtchyan i njegova firma Gor Investment, navodeći da su im za savetodavne usluge od 2022. godine isplaćeni honorari veći od 100.000 dolara (oko 10,8 miliona dinara). Prema navodima iz tužbe, poslovni odnos se pogoršao tokom 2023. godine nakon zahteva da Mkrtchyan koristi svoje kontakte u Vašingtonu za iniciranje američkih sankcija protiv dva uzbekistanska državljana, što je on odbio, ocenivši kao zloupotrebu sankcionog mehanizma.
Nakon odbijanja ovog zahteva, projekti kompanije Gor Investment u Uzbekistanu su zaustavljeni, a zvanična podrška izostala. Mkrtchyan navodi da je, ubrzo potom, dobio upozorenje o ličnoj odmazdi, što je kulminiralo njegovim hapšenjem u januaru 2024. godine u Uzbekistanu. Detalji tužbe preciziraju da je u pritvoru proveo oko tri meseca u otežanim uslovima, uz navode da je bio pod pritiskom da prizna krivicu za ranije razmatrane optužbe.
Ekonomske posledice ovog sukoba, prema navodima Gor Investment, uključuju ne samo zastoj projekata već i gubitak reputacije i poslovnih kontakata. Tužba detaljno opisuje da su nakon odbijanja predloga za pravno oslobađanje Mkrtchyana, predstavnici Straife i Fleming navodno prešli na stranu protivnika i aktivno radili na ometanju njegovih poslovnih aktivnosti. Payne, koji je u početku podržavao Mkrtchyana, kasnije je, prema tužbi, poslao pismo sa ozbiljnim optužbama i povukao prethodnu podršku.
Među iznetim dokazima nalazi se i izveštaj koji je, prema navodima, pripremila Straife, a koji sadrži negativne ocene o Mkrtchyanu i njegovim saradnicima. Taj dokument, kako se tvrdi, dostavljen je predsedniku Uzbekistana i ambasadi u Vašingtonu preko bivšeg američkog ambasadora Stephena Akarda avgusta 2024. godine, sa ciljem da optužbe deluju zvanično, ali bez otkrivanja izvora.
Celokupan slučaj ukazuje na to da je uticaj iz Vašingtona korišćen kao instrument privatne represije, a ekonomski efekti se ogledaju u gubitku projekata, narušavanju reputacije i otežanom poslovanju na međunarodnom tržištu. Tužba ističe da su optužbe i diplomatski kanali korišćeni za pojačavanje pritiska, dok je Gor Investment pretrpeo ozbiljne finansijske štete usled prekinutih projekata i izgubljenih poslovnih prilika.
U ovom slučaju nije izneto više finansijskih podataka, niti su objavljene procene budućih ekonomskih efekata. Proces je u toku pred američkim sudom i biće od značaja za procenu granica poslovnog lobiranja i upotrebe sankcija u međunarodnim poslovnim odnosima.
Source: https://www.ibtimes.com/when-sanctions-talk-turns-coercive-3801902