Veći iznosi na tekućem računu gube vrednost zbog inflacije, saveti za optimalno upravljanje likvidnošću
Finansijski stručnjaci preporučuju građanima da na tekućem računu drže iznos dovoljan za pokrivanje ličnih troškova u periodu od dve do tri mesečne potrošnje, kako bi obezbedili finansijsku sigurnost u slučaju nepredviđenih situacija. U aktuelnim uslovima inflacije i smanjenja vrednosti novca, stručnjaci upozoravaju da ostavljanje većih iznosa koji se ne koriste svakodnevno nije ekonomski racionalno, jer takav novac vremenom gubi realnu vrednost.
Prema rečima urednika portala “Kamatica” Dušana Uzelca, optimalna finansijska organizacija podrazumeva da svakodnevno na raspolaganju treba imati sredstva koja pokrivaju dva do tri mesečna iznosa redovnih životnih troškova. “Ako ostavimo sa strane dve do tri mesečne potrošnje, to znači da smo dva do tri meseca komforni i otporni na nepredviđene aktivnosti”, naveo je Uzelac za domaće medije.
Ovaj savet je posebno važan u trenutku kada su cene u porastu, a novac na bankovnim računima nema značajnu kamatnu stopu i nije zaštićen od inflacije. Time se sugeriše da veći iznosi, koji nisu odmah potrebni za svakodnevnu potrošnju, treba da budu preusmereni u štedne ili investicione proizvode, koji mogu obezbediti bolju zaštitu vrednosti kroz vreme.
Stručnjaci naglašavaju značaj upravljanja likvidnošću, odnosno raspoloživim gotovinskim sredstvima, kako bi građani ostali finansijski stabilni i otporniji na potencijalne iznenadne troškove, poput gubitka posla ili neplaniranih izdataka. Preporučuje se da ostatak sredstava, koji prevazilazi nužnu rezervu za nekoliko meseci, bude preusmeren u štednju sa višom kamatom ili druge finansijske instrumente koji nude potencijal za očuvanje ili rast vrednosti kapitala.
Zaključak stručnjaka je da svakodnevni račun treba koristiti za tekuće troškove i minimalnu rezervu, dok se višak sredstava, radi zaštite od inflacije i deprecijacije, preporučuje investirati u druge oblike štednje ili ulaganja.