Proizvodnja pšenice u svetu 838 miliona tona u 2026. godini, domaći ratari traže tržište za pšenicu po ceni od 170 dolara po toni
Domaća poljoprivreda suočava se sa sve većim pritiscima zbog nepovoljnih odnosa cena i povećanog uvoza hrane po damping cenama, što dovodi do rasta zavisnosti Srbije od stranih proizvoda, pokazuju analize sektora. Prema procenama, proizvodnja pšenice na globalnom nivou u 2026. godini dostići će 838 miliona tona, dok su globalne potrebe procenjene na oko 804 miliona tona. Ovakav odnos između ponude i tražnje doveo je do pada cene pšenice na svetskom tržištu, koja sada iznosi oko 212 dolara po toni.
Prema rečima agroanalitičara Branislava Gulana, domaći proizvođači teško uspevaju da pokriju osnovne troškove, dok roba iz uvoza, posebno iz Ukrajine, preplavljuje tržište po cenama koje domaći ratari ne mogu da prate. On naglašava da su svinjsko meso, mleko, goveda i živa stoka sektori u kojima je Srbija nekada bila stabilna, ali je danas zavisnost od uvoza posebno izražena. Luka Konstanca postala je ključno mesto za protok ukrajinskih žitarica, što dodatno utiče na pad cena.
Gulan navodi: „Dok pojedine evropske zemlje, poput Mađarske, Poljske i Slovačke, povlače zaštitne mere i ograničavaju uvoz određenih proizvoda, u Srbiji izostaje slična reakcija. U takvim okolnostima domaća pšenica teško nalazi kupce. Deo zaliha već se koristi kao stočna hrana, a proizvođači navode da bi i cena od 170 dolara po toni bila prihvatljiva samo da postoji tržište. Međutim, interesovanje je slabo, pa roba ostaje u skladištima.”
Prema dostupnim podacima, prolećna setva u Srbiji skuplja je za najmanje 30 odsto u odnosu na prethodne godine, dok je ukupan pritisak na domaću proizvodnju dodatno pojačan navalom robe iz inostranstva. U takvom okruženju, poljoprivrednici i stručnjaci ukazuju na potrebu za uvođenjem zaštitnih mera i boljim paritetom cena kako bi se očuvala konkurentnost domaće poljoprivrede.
Source: https://biznis.rs/vesti/srbija/da-li-bi-uvodjenje-pariteta-pomoglo-domacim-poljoprivrednicima/