Sveti Stolac intenzivirao kontakte sa SAD i Kubom, uz posredovanje koje je rezultiralo skidanjem Kube sa američke liste zemalja sponzora terorizma
Vatikan, na čelu sa državnim sekretarom kardinalom Pietrom Parolinom, odigrao je ključnu diplomatsku ulogu u rešavanju krize na Kubi tokom 2024. godine, što je rezultiralo oslobađanjem 553 zatvorenika, saopšteno je nakon niza sastanaka sa zvaničnicima Sjedinjenih Američkih Država i Kube. Ovaj diplomatski ishod omogućio je i uklanjanje Kube sa američke liste država sponzora terorizma, što ima značajne političke i ekonomske implikacije za ovu karipsku državu.
Kardinal Parolin izjavio je da je Sveta Stolica preduzela „neophodne korake“ kako bi podstakla dijalog između svih strana, naglašavajući da je rešenje problema moguće samo putem pregovora. U proteklim nedeljama, u Rimu su održani brojni susreti u cilju prevazilaženja zastoja u odnosima između SAD i Kube. Dana 20. februara, visoki američki diplomata u Havani, Majk Hamer, i ambasador SAD pri Svetoj Stolici, Brajan Berč, razgovarali su sa nadbiskupom Polom Ričardom Galagerom, sekretarom za odnose sa državama, o uslovima na Kubi i ulozi Katoličke crkve.
Američka strana ocenila je da se Kuba nalazi u odlučujućem trenutku, izražavajući nadu da će zemlja uskoro ostvariti „slobodu koju nije imala 67 godina“. Tokom iste posete, američki predstavnici su sa ambasadorima iz Latinske Amerike i predstavnicima Caritasa Internationalis razgovarali o podršci kubanskom narodu i ulozi Crkve.
Osam dana kasnije, kubanski ministar spoljnih poslova Bruno Rodrigez Parilja, kao specijalni izaslanik predsednika Migela Dijasa-Canela, posetio je Vatikan i održao sastanak sa papom i kardinalom Parolinom. Nakon susreta, Rodrigez je javno zahvalio papi na ukazanoj pažnji i podršci.
Vatikan je i u ranijim administracijama, uključujući i vreme Donalda Trampa, posredovao u regionalnim krizama – poput situacije u Venecueli. Parolin je naglasio doslednu politiku Vatikana: „Sveta Stolica razgovara sa svima“, stavljajući dijalog u centar diplomatske strategije.
Dogovor o oslobađanju 553 zatvorenika i uklanjanju Kube sa američke liste zemalja sponzora terorizma može imati dalekosežne posledice za kubansku privredu i međunarodnu trgovinu, s obzirom da olakšava pristup globalnim finansijama i investicijama. Inicijativa Vatikana dodatno potvrđuje značaj verske diplomatije u savremenim međunarodnim odnosima, posebno kada ekonomske i političke sankcije izazivaju dugoročne posledice po stanovništvo.