Srbija razvija infrastrukturu za proizvodnju zelenog vodonika, planirajući rast udela obnovljivih izvora u energetskom miksu do 2030. godine
Srbija je u poslednjih nekoliko godina intenzivirala aktivnosti na razvoju vodonične ekonomije, sa ciljem da vodonik postane ključni stub energetske tranzicije i zameni deo potrošnje fosilnih goriva. Država je pokrenula izradu strategije za razvoj vodonične tehnologije, u skladu sa evropskim trendovima i regulativom, dok su domaći stručnjaci i investitori sve aktivniji u pilot projektima proizvodnje zelenog vodonika.
Prema zvaničnim podacima, planirano je povećanje udela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije na 40% do 2030. godine, a vodonik je prepoznat kao važna komponenta u postizanju tog cilja. U toku su pripreme za izgradnju pilot postrojenja za elektrolizu, koja bi omogućila proizvodnju vodonika korišćenjem viškova energije iz obnovljivih izvora, kao što su vetroparkovi i solarne elektrane. Ovakva postrojenja omogućiće skladištenje energije i fleksibilnost mreže, što je ključno za stabilnost energetskog sistema.
Vlada Srbije je formirala radnu grupu za izradu pravnog i regulatornog okvira koji će omogućiti razvoj tržišta vodonika, kao i privlačenje domaćih i stranih investicija u ovu oblast. Prema najavama, do 2030. godine planirano je otvaranje više pilot pogona, sa ukupnim kapacitetom od nekoliko megavata, kako bi se testirala komercijalna održivost i uticaj na smanjenje emisije ugljen-dioksida.
Stručnjaci ukazuju da je ključni izazov uvođenje ekonomski isplative proizvodnje zelenog vodonika, s obzirom na trenutne cene tehnologije i potrebe za ulaganjima u infrastrukturu za transport i skladištenje. Takođe, podseća se da će razvoj vodoničnog tržišta zavisiti od globalnih kretanja, kao i od dostupnosti obnovljivih izvora u Srbiji.
U izveštaju se navodi da je Srbija deo evropskih inicijativa za razvoj regionalnog vodoničnog koridora, koji bi omogućio povezivanje sa susednim državama i pristup širem tržištu. Očekuje se da će kroz realizaciju ovih projekata vodonik doprineti diverzifikaciji energetskog miksa, sigurnosti snabdevanja i ispunjenju klimatskih ciljeva do 2050. godine.
