Stanovi na lokacijama kao što su Mirijevo i Železnik nude kvadrat već od 900 evra, ali sa ograničenjima u vezi upisa i infrastrukture
Na beogradskom tržištu nekretnina zabeležen je pad cena kvadrata u pojedinim delovima grada, gde se stanovi nude već od 900 evra po kvadratu. Ova izuzetno niska cena odnosi se pre svega na lokacije kao što su Mirijevo i Železnik, gde je moguće pronaći novogradnju po ovom iznosu, što predstavlja značajan kontrast u odnosu na centralne gradske zone, gde su cene kvadrata i dalje višestruko više.
Prema aktuelnim oglasima i podacima sa tržišta, najpovoljniji stanovi u Beogradu se nalaze na periferiji, a cena kvadrata od 900 evra može se pronaći za objekte koji se tek završavaju ili su u potpunosti novi. Na primer, u Mirijevu je moguće kupiti stan od 30 kvadrata za ukupno 27.000 evra, dok su u Železniku cene za sličnu kvadraturu tek nešto više. Za poređenje, u centralnim delovima grada, kao što su Vračar ili Novi Beograd, prosečna cena kvadrata i dalje se kreće između 2.500 i 3.000 evra, a u luksuznim delovima i do 5.000 evra po kvadratu.
Međutim, ovako niska cena kvadrata u periferiji Beograda ima i svoje ograničavajuće faktore. Ključni problem kod ovih stanova jeste pravni status, odnosno činjenica da mnogi od njih nisu u potpunosti legalizovani, pa se kupcima nudi mogućnost upisa vlasništva tek nakon završetka procesa legalizacije, što može potrajati godinama. Takođe, infrastruktura u pojedinim naseljima još uvek nije u potpunosti razvijena, što dodatno utiče na potražnju i vrednost ovih nekretnina.
Stručnjaci iz oblasti nekretnina ističu da je interesovanje za ovakve stanove poraslo zbog visoke cene u užem gradskom jezgru, ali upozoravaju kupce da detaljno provere pravnu dokumentaciju i status izgradnje pre kupovine. “Niska cena je privlačna, ali kupci moraju biti oprezni i svesni da u slučaju neregulisanih papira ne mogu odmah postati vlasnici u katastru”, navode agenti za nekretnine.
Na tržištu je takođe prisutan trend da se investitori u ovim delovima grada odlučuju za gradnju manjih stambenih objekata sa nižom cenom kvadrata kako bi privukli kupce sa ograničenim budžetom. Ipak, i pored niske cene, ukupni trošak može se povećati zbog eventualnih dodatnih ulaganja u završne radove i rešavanje pravnih pitanja.
Očekuje se da će se ovakav trend nižih cena kvadrata u perifernim delovima Beograda nastaviti sve dok u centralnim gradskim zonama budu visoke cene i ograničena ponuda. Kupcima se preporučuje da pre konačne odluke pažljivo procene sve aspekte kupovine, uključujući pravni status, kvalitet gradnje i dostupnost infrastrukture.









