Vrhovni sud SAD razmatra zahtev Alabame da privremeno obustavi zabranu korišćenja sporne izborne mape za 2026. godinu
Država Alabama podnela je u sredu zahtev Vrhovnom sudu Sjedinjenih Američkih Država da privremeno zaustavi sprovođenje odluke nižeg suda, kojom je zabranjeno korišćenje kongresne izborne mape na predstojećim izborima 2026. godine. Ova odluka doneta je nakon što je federalni sud blokirao mapu, utvrdivši da bi njena primena dovela do razvodnjavanja glasačkog uticaja afroameričkog stanovništva u Alabami.
Spornu mapu država je usvojila 2023. godine, a njen efekat bio bi da se crnački glasovi rasporede kroz više izbornih jedinica, čime bi se smanjila verovatnoća da afroamerički birači izaberu predstavnika po svom izboru. Sud je u svojoj presudi naveo da mapa ne odražava proporciju crnačkog stanovništva u odnosu na broj izbornih jedinica, što je u suprotnosti sa principima Zakona o glasačkim pravima SAD.
Alabama tvrdi da niži sud nije pravilno procenio argumente i da bi zabrana korišćenja ove mape neposredno pred izbore izazvala konfuziju i pravnu nesigurnost. Državni zvaničnici ističu da bi odlaganje odluke sudova nižeg nivoa omogućilo uredno sprovođenje izbornog procesa dok Vrhovni sud ne razmotri suštinu slučaja.
Ovaj pravni spor ima šire implikacije na političku ravnotežu u američkom Kongresu, jer bi redefinisanje izbornih jedinica moglo uticati na broj afroameričkih predstavnika iz Alabame. Pitanje tzv. “gerrymandering-a” i dalje je centralna tačka političkih i pravnih debata u Sjedinjenim Državama.
Analitičari ukazuju da će odluka Vrhovnog suda biti presedan za slične slučajeve širom zemlje, posebno u državama sa značajnim manjinskim populacijama. Prema dosadašnjim presudama, sudovi su često naglašavali potrebu da se izborne jedinice crtaju tako da omoguće pravičnu zastupljenost svih grupa stanovništva, u skladu sa federalnim zakonima.









