Pad proizvodnje u aprilu za 470 hiljada barela u Kuvajtu, izvoz smanjen za 22.000 barela dnevno
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) zabeležila je u aprilu proizvodnju od 20,55 miliona barela nafte dnevno, što predstavlja najniži nivo u poslednjih 36 godina, odnosno od 1990. godine. Prema ekonomskim analizama, glavni uzrok ovakvog pada su poremećaji u snabdevanju izazvani ratom na Bliskom istoku i sukobom u koji su uključeni Izrael, SAD i Iran.
Najizraženiji pad proizvodnje registrovan je u Kuvajtu, gde je smanjenje iznosilo 470 hiljada barela dnevno, pa sada ta zemlja proizvodi oko 800 hiljada barela dnevno, što je manje od trećine od prethodnog nivoa pre početka sukoba. Uprkos tome, izvoz nafte iz Kuvajta smanjen je za svega 22.000 barela dnevno, pokazuju podaci iz istraživanja na koje se pozivaju ekonomski izvori.
Ovo istraživanje sprovedeno je neposredno pre nego što su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) objavili izlazak iz organizacija OPEC i OPEC+, što su zvanično saopštili 1. maja. UAE su bili treći najveći proizvođač nafte među članicama, odmah iza Saudijske Arabije i Iraka. Ministar energetike UAE Suhejl al Mazrui naveo je da je na odluku uticalo i zatvaranje Ormuskog moreuza, što je dodatno ograničilo izvozne tokove nafte iz Persijskog zaliva.
Nakon izlaska UAE, sedam članica OPEC+ postiglo je dogovor o povećanju dozvoljene proizvodnje nafte u junu za ukupno 188 hiljada barela dnevno. Time bi Rusija u junu mogla da podigne proizvodnju u odnosu na maj i dostigne nivo od oko 9,8 miliona barela dnevno.
Ovi podaci ukazuju na ozbiljne izazove u globalnoj ponudi nafte, dok organizacija OPEC i dalje traži načine za stabilizaciju tržišta u uslovima geopolitičkih tenzija.









