Connect with us

Hi, what are you looking for?

Biz Srbija

Proizvodnja zove donosi prihod veći od 4.000 evra uz minimalna ulaganja

Evropsko tržište povećava potražnju za ekološkim proizvodima, zova postaje konkurentna kultura za izvoz

Foto Izvor: Pexels / Airam dato-on

Evropsko tržište povećava potražnju za ekološkim proizvodima, zova postaje konkurentna kultura za izvoz

Zova, poznata po širokoj primeni u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, donosi proizvođačima mogućnost ostvarenja prihoda većeg od 4.000 evra, navodi se u najnovijim analizama tržišta. Ova biljka, koja pripada rodu Sambucus sa oko 40 poznatih vrsta, sve više privlači pažnju zbog niskih ulaznih troškova i skromnih zahteva za radom tokom proizvodnog ciklusa.

Najveći deo proizvodnje zove plasira se na evropsko tržište, gde je poslednjih godina zabeležen konstantan rast tražnje za proizvodima iz održive i ekološke proizvodnje. Prerađivačka industrija, posebno u Evropskoj uniji, koristi cvetove i plodove zove kao sirovinu za sokove, sirupe, čajeve, ali i kao sastojak u farmaceutskim preparatima. Ovakva tržišna dinamika omogućava proizvođačima iz Srbije i regiona da sa relativno malim ulaganjima ostvare značajan prihod.

Zova je pretežno drvenasta biljka, iako se sporadično sreću i zeljaste višegodišnje forme. Najrasprostranjenija je na severnoj hemisferi, gde se uzgaja na manjim i većim parcelama, a sama kultura je do sada često bila zapostavljena u domaćoj poljoprivrednoj praksi. S obzirom na to da su troškovi podizanja zasada i održavanja niži u poređenju sa drugim voćnim vrstama, zova predstavlja pogodnu opciju za diverzifikaciju prihoda na poljoprivrednim gazdinstvima.

Rastuća potražnja u Evropskoj uniji, posebno za ekološki sertifikovanim proizvodima, dodatno podstiče interesovanje proizvođača. Za razliku od drugih kultura koje zahtevaju intenzivnu upotrebu hemijskih zaštitnih sredstava, zova je otpornija na bolesti i štetočine, što dodatno smanjuje troškove proizvodnje.

Prema zvaničnim podacima, prihod od preko 4.000 evra po jedinici površine moguć je zahvaljujući kombinaciji niskih ulaganja i visoke otkupne cene proizvoda na izvoznim tržištima. Ova ekonomska računica pokazuje da i do sada marginalizovane biljne vrste mogu postati značajan izvor prihoda za domaće poljoprivrednike, posebno u kontekstu sve većih zahteva Evropskog tržišta za održivim i zdravim proizvodima.

Primena zove u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji dodatno jača njen izvozni potencijal, a analitičari ističu da će se trend rasta potražnje zadržati i u narednim godinama ukoliko se nastavi fokus na ekološku proizvodnju i kvalitet. Domaći proizvođači su pozvani da iskoriste ovu tržišnu priliku i unaprede svoju konkurentnost na evropskom tržištu.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Možda će vas interesovati

Biz Srbija

U maju četiri neradna dana, a za rad na praznik minimalno 110 odsto veća dnevnica, bez zakonskih kazni za poslodavce

Biz Srbija

Ulazak Aman-a u vlasničku strukturu DIS-a menja konkurentsku sliku maloprodajnog sektora Srbije, detalji transakcije još nisu objavljeni

Hi-Tech

Kompletan vodič za praćenje muškog i ženskog NCAA turnira 2026. uz detalje o platformama i terminima

Biz Srbija

Nova mera omogućava zaposlenima u Italiji plaćeno odsustvo radi brige o bolesnim životinjama, što ima ekonomske i socijalne implikacije na radna prava i tržište...