Connect with us

Hi, what are you looking for?

Biz Srbija

Srpske banke naplaćuju kamatu do 17,49 odsto na dozvoljeni minus po tekućem računu

Prosečna kamata na dozvoljeno prekoračenje u 17 poslovnih banaka iznosi 17,49 odsto, dok je cena nedozvoljenog minusa 15,87 odsto bez uračunatih dodatnih naknada

Foto Izvor: Pexels / Dλvξ gλrciλ

Prosečna kamata na dozvoljeno prekoračenje u 17 poslovnih banaka iznosi 17,49 odsto, dok je cena nedozvoljenog minusa 15,87 odsto bez uračunatih dodatnih naknada

Prema najnovijim podacima Narodne banke Srbije za kraj aprila ove godine, prosečna kamata na dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu u 17 poslovnih banaka dostigla je 17,49 odsto. Istovremeno, građani koji uđu u nedozvoljeni minus, odnosno prekorače dozvoljeni kreditni okvir, suočavaju se sa prosečnom kamatom od 15,87 odsto, a ovaj iznos ne uključuje dodatne bankarske naknade koje se posebno obračunavaju.

Ovakva struktura bankarskih proizvoda ukazuje na paradoks finansijskog tržišta, jer je dozvoljeni minus, koji je unapred ugovoren kao kreditni proizvod i trebalo bi da nosi niži rizik za banku, skuplji od nedozvoljenog minusa. Razlog za ovakvu razliku leži u načinu obračuna kamatnih stopa i dodatnim troškovima koji prate svaki vid prekoračenja po računu.

U analizi Narodne banke Srbije navodi se da se kamate na prekoračenja razlikuju u zavisnosti od banke i politike upravljanja rizikom, ali i da ukupni trošak za korisnika zavisi od perioda zaduženja i iznosa korišćenog minusa. Pored osnovne kamate, na iznos prekoračenja često se primenjuju i druge naknade, što dodatno povećava cenu ovog bankarskog proizvoda za krajnjeg korisnika.

Iako deluje nelogično da je dozvoljeni minus skuplji, važno je napomenuti da je kod nedozvoljenog minusa rizik za banku znatno veći jer klijent koristi sredstva bez prethodnog ugovaranja, zbog čega banke imaju pravo da obračunaju i dodatne kaznene kamate i naknade. Međutim, prosečna efektivna kamata na dozvoljeni minus i dalje ostaje viša, što direktno utiče na trošak za građane koji se oslanjaju na ovaj vid finansijske podrške.

Prema podacima centralne banke, razlika u kamatnim stopama i dodatnim troškovima posledica je načina obračuna i regulacije ovih proizvoda, a građanima se savetuje da pažljivo prate uslove ugovora i iznose svih naknada pre korišćenja minusa na računu. Ove informacije ukazuju na potrebu za većom finansijskom pismenošću i oprezom prilikom upravljanja ličnim finansijama.

Klikni za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Možda će vas interesovati

Ostalo

ČIP ZA SAMO NEKOLIKO DOLARA Razvoj veštačke inteligencije uglavnom vezuje za ogromne modele, skupe grafičke procesore i velike centre podataka. Međutim, jedan eksperiment programera...

Kripto

Cena pala 5% u američkoj sesiji, derivativna tržišta pokazuju prenatrpane short pozicije i mogući preokret

Biz Srbija

Ulazak Aman-a u vlasničku strukturu DIS-a menja konkurentsku sliku maloprodajnog sektora Srbije, detalji transakcije još nisu objavljeni

Svet

Američka kompanija za razvoj veštačke inteligencije potvrđuje planirani IPO za 2028, nezavisno od tržišnih reakcija na OpenAI i Antropik