Cena nafte ponovo je iznad psihološke granice od 100 dolara za barel, dok su prinosi na američke državne obveznice na nivoima kakvi nisu viđeni više od dve decenije. Ipak, američke akcije su do pre samo nekoliko dana nastavile da obaraju rekorde. S&P 500 i Nasdaq su 6. oktobra završili trgovanje na rekordnim nivoima, što na prvi pogled deluje neobično u trenutku kada skupa energija i visoki troškovi zaduživanja ponovo podstiču strah od inflacije.
Glavni razlog za otpornost berze jeste očekivanje snažnog rasta korporativnih profita. Investitori ulaze u sezonu objavljivanja rezultata za treći kvartal sa veoma visokim očekivanjima, a Reuters navodi da analitičari trenutno prognoziraju rast zarade kompanija iz S&P 500 od oko 30% u odnosu na isti period prethodne godine. Upravo očekivanje većih profita omogućilo je akcijama da rastu čak i dok se tržište obveznica suočava sa snažnom rasprodajom.
Istovremeno, visoka cena nafte ostaje jedan od najvećih rizika. Brent je 7. oktobra zatvoren na 100,20 dolara po barelu, dok je Međunarodna agencija za energiju odlučila da ubrza puštanje ranije najavljenih rezervi na tržište kako bi ublažila pritisak na snabdevanje i cene goriva. Naftno tržište i dalje snažno oblikuju poremećaji povezani sa ratom sa Iranom, a skuplja energija povećava rizik da inflacija ostane visoka duže nego što su centralne banke očekivale.
Problem za investitore predstavljaju i kamate. Dugoročni prinosi na američke državne obveznice nedavno su dostigli najviše nivoe u približno 24 godine, što povećava cenu kredita za kompanije, državu i građane. Više kamate tradicionalno predstavljaju pritisak na vrednovanje akcija, ali tržište za sada pravi razliku između kompanija koje mogu da nastave snažno da povećavaju profit i onih koje su osetljivije na skuplje finansiranje.
Zato sadašnji rast berzi ne znači da su investitori prestali da brinu o nafti, inflaciji ili dugu. Naprotiv, Wall Street je 7. oktobra već napravio korak unazad sa rekordnih nivoa upravo kada su prinosi ponovo porasli. Tržište se trenutno nalazi između dva suprotna pravca: snažnih očekivanja korporativne zarade sa jedne strane i sve skuplje energije i kapitala sa druge. Koji će od ta dva faktora prevagnuti, u velikoj meri će zavisiti od poslovnih rezultata kompanija i daljeg kretanja inflacije.










