Zaposlenje tek nakon dve godine od diplome, dok mnogi pripadnici generacije Z i dalje traže posao na tržištu sa ograničenim brojem početnih pozicija
Posle završetka fakulteta 2024. godine, veliki broj mladih suočio se sa izazovima na tržištu rada, pri čemu je značajan deo diplomaca ostao bez stalnog zaposlenja i do dve godine nakon diplomiranja. Prema dostupnim podacima, nedostatak početnih radnih mesta primorao je mnoge pripadnike generacije Z da se okrenu honorarnim poslovima i radu u ugostiteljstvu, dok su u isto vreme pokušavali da pronađu stabilan izvor prihoda i započnu karijeru u željenoj oblasti.
Jedan od primera je diplomirani novinar koji je nakon dve godine nezaposlenosti uspeo da dobije prvi posao u struci, čime je obezbedio stabilnu platu i radno okruženje koje omogućava osnovnu egzistenciju. Tokom perioda od 2024. do 2026. godine, mnogi su kombinovali rad u restoranima i povremeno freelancovanje kako bi se finansijski održali, dok je potraga za stalnim zaposlenjem bila otežana zbog ograničenog broja početnih pozicija i konkurencije na tržištu rada.
Nedostatak mogućnosti za zapošljavanje među mladima stvara dodatni pritisak, posebno među onima koji su prvi u porodici završili fakultet. Prema analizama, osećaj “survivor’s guilt” prisutan je kod onih koji su uspeli da dobiju posao, dok njihovi vršnjaci i dalje traže priliku za ulazak na tržište rada.
Iako dobijanje prvog stalnog zaposlenja predstavlja značajan pomak, ukupan broj mladih koji se suočavaju sa produženom nezaposlenošću ukazuje na strukturne probleme na tržištu rada. Ograničen broj ulaznih pozicija za mlade stručnjake otežava tranziciju iz obrazovanja u radni odnos, što može imati dugoročne posledice na ekonomski položaj ove generacije.
Tržište rada za mlade ostaje izazovno, uz potrebu za većim brojem početnih pozicija i podrškom u profesionalnoj integraciji, kako bi se mladim ljudima omogućio brži i sigurniji prelazak sa fakulteta na tržište rada.
