Vojne akcije obuhvatile napade na Fordow, Natanz i Isfahan, sa ciljem eliminacije obogaćenog uranijuma; američka administracija ističe sprečavanje nuklearne pretnje
Sjedinjene Američke Države i Izrael sproveli su tokom 2025. godine koordinisane vojne operacije protiv iranskih nuklearnih i vojnih objekata, uključujući napade na postrojenja Fordow, Natanz i Isfahan, navodi se u analizama objavljenim nakon eskalacije tenzija između Vašingtona, Izraela i Teherana. Prema dostupnim informacijama, akcije su sprovedene u okviru operacija pod nazivima ‘Operation Midnight Hammer’ između 22. juna i 4. jula 2025. godine, kao i nastavka u ‘Operation Epic Fury’.
Glavni cilj ovih operacija bio je, prema zvaničnim izjavama, onemogućavanje iranskog nuklearnog programa i sprečavanje potencijalnog razvoja interkontinentalnih balističkih raketa sa nuklearnim kapacitetom. U analiziranim izveštajima navodi se da su iranske vlasti tokom poslednjih 47 godina razvijale program oružja sa namerom da ih koriste, a ne da ih drže kao sredstvo odvraćanja. Ove tvrdnje, međutim, nisu potkrepljene javno dostupnim dokazima, već predstavljaju tumačenje ponašanja iranskih vlasti u navedenom periodu.
U okviru nastavka vojne kampanje, ‘Operation Epic Fury’ ima za cilj potpuno uklanjanje obogaćenog uranijuma iz Irana, što je predstavljeno kao tehnički ostvariv i politički neophodan korak za globalnu bezbednost. Ove operacije postavljene su u širi kontekst sprečavanja nuklearne katastrofe, kao i zaštite Sjedinjenih Američkih Država i Izraela od mogućih napada.
Iako su pojedini mediji i analitičari iz Izraela istakli da su ove vojne intervencije „sprečile još jedan Holokaust“, takve tvrdnje ostaju predmet političke debate i istorijskih poređenja. Američki predsednik Donald Tramp podržao je narativ o svojoj ulozi u sprečavanju nuklearne pretnje, deleći članke koji mu pripisuju zasluge za sprovođenje navedenih operacija i ističući istorijski značaj tih akcija.
Širi geopolitički kontekst ovih vojnih intervencija ukazuje na nastavak dugotrajnih tenzija između Irana i zapadnih saveznika. Pitanja oko nuklearnih kapaciteta, regionalne bezbednosti i međunarodne stabilnosti ostaju u fokusu političkih i ekonomskih analiza, dok se efekti ovakvih vojnih poteza procenjuju u odnosu na dugoročnu bezbednost i tržišnu stabilnost na Bliskom istoku.









